Teorija morfičkog polja
Britanski biolog Rupert Sheldrake uveo je i razvio teoriju o morfičkim ili morfogenetskim poljima tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Definirao ih je kao nevidljivo mjesto gdje je ljudska svijest povezana s kolektivnim informacijskim poljem. Prema njegovoj teoriji, u morfičkom polju nalaze se sve informacije o svakom ljudskom biću, svim životinjama i cjelokupnoj prirodi, neovisno o vremenu i prostoru. Morfička polja su osnova ljudske mentalne aktivnosti i percepcije. Svaka jedinka doprinosi kolektivnom polju svoje grupe, a kolektivna svijest grupe dostupna je svakoj jedinki. Svaki pojedinac ima pristup svim informacijama, samo ih treba potražiti u kolektivnom polju.
Usluge
Teorija dijeli morfička polja na prirodna i meta procesna.
Prirodna morfička polja predstavljaju izvor prirode, u uravnoteženom stanju ogledaju se njihove karakteristike. Služe za pomoć i razvoj svojih članova, usmjereni su na samoodržanje i samoregulaciju. Ona posjeduju svijest i energiju usmjerenu na podršku i razvoj svih članova.
Meta procesna morfička polja (ili neprirodna) postoje samo kod ljudi, budući da su jedina bića koja posjeduju sposobnost meta procesuiranja, razmišljanja i svijesti o sebi. Ovakva polja često imaju nagon da crpe energiju svojih članova, zanemarujući njihove potrebe. U meta procesnim poljima javljaju se neuravnoteženosti u vidu polarizacije, grupiranja, struktura moći i konflikata.
Glavna karakteristika prirodnih morfičkih polja je namjera koja u njima postoji, a koja je po svojoj kvaliteti uravnotežena, jer nije povezana s osjećajem sigurnosti, prihvaćanja ili dokazivanja vanjskom svijetu. Ako je namjera usmjerena na dokazivanje, osjećaj sigurnosti i prihvaćanje, polje je neuravnoteženo i takvo utječe na sve jedinke.
Meta procesna morfička polja (ili neprirodna) postoje samo kod ljudi, budući da su jedina bića koja posjeduju sposobnost meta procesuiranja, razmišljanja i svijesti o sebi. Ovakva polja često imaju nagon da crpe energiju svojih članova, zanemarujući njihove potrebe. U meta procesnim poljima javljaju se neuravnoteženosti u vidu polarizacije, grupiranja, struktura moći i konflikata.
Glavna karakteristika prirodnih morfičkih polja je namjera koja u njima postoji, a koja je po svojoj kvaliteti uravnotežena, jer nije povezana s osjećajem sigurnosti, prihvaćanja ili dokazivanja vanjskom svijetu. Ako je namjera usmjerena na dokazivanje, osjećaj sigurnosti i prihvaćanje, polje je neuravnoteženo i takvo utječe na sve jedinke.
Morfička polja se mogu koristiti na nekoliko načina:
Prijenos informacija i iskustava: Morfička polja služe kao nositelji informacija i sjećanja. Kroz polje se može pristupiti dubljim znanjima ili intuiciji.
Sinkronizacija s kolektivnom sviješću: Povezivanjem s kolektivnim informacijskim poljem može se doprinijeti razvoju i transformaciji kolektivne svijesti.
Kreiranje pozitivnih polja oko sebe (transformacija): Doprinos stvaranju pozitivnog i harmoničnog okruženja kroz ličnu transformaciju, razvijanje ljubaznosti, empatije i pažnje prema drugima.
Svjesno usmjeravanje energije (manifestacija): Morfička polja posjeduju energetsku komponentu, kroz koju se može usmjeriti energija i namjera prema određenom cilju.
Prijenos informacija i iskustava: Morfička polja služe kao nositelji informacija i sjećanja. Kroz polje se može pristupiti dubljim znanjima ili intuiciji.
Sinkronizacija s kolektivnom sviješću: Povezivanjem s kolektivnim informacijskim poljem može se doprinijeti razvoju i transformaciji kolektivne svijesti.
Kreiranje pozitivnih polja oko sebe (transformacija): Doprinos stvaranju pozitivnog i harmoničnog okruženja kroz ličnu transformaciju, razvijanje ljubaznosti, empatije i pažnje prema drugima.
Svjesno usmjeravanje energije (manifestacija): Morfička polja posjeduju energetsku komponentu, kroz koju se može usmjeriti energija i namjera prema određenom cilju.
